Kišne dove na Ratišu

I. OSNOVNI OPIS ELEMENTA

1.1. Naziv elementa
KIŠNE DOVE NA RATIŠU

1.2. Vrsta elementa
Običaji, obredi i svečanosti

1.3. Naziv lokalne zajednica koja baštini element
Medžlisi islamske zajednice: Puračić, Srebrenik i Gračanica i stanovništvo iz okolnih mjesta Gnojnica, Kruševica, Cage i Rašljeva

1.4. Fizička lokacija
Mjesto: Vrh planine Ratiš,
Općine: Lukavac, Srebrenik i Gračanica
Kanton Tuzlanski, Federacija BiH

1.5. Prigode u kojima se element prikazuje / prakticira
Ranije se element prakticirao u vrijeme sušnih perioda bez kiše, dok u zadnje vrijeme se održava u kontinuitetu ponedjeljkom u navedenom periodu tokom godine

1.6. Vrijeme tokom godine kad se element prikazuje / prakticira           
Svakog ponedjeljka u podne počev od 6.maja Jurijeva (prvi ponedjeljak u maju) pa do 2.augusta Aliđuna (prvi ponedjeljak u augustu)

1.7. Grupa stanovnika lokalne zajednice koja element baštini
Dovište je smješteno na tromeđi tri općine Tuzlanskog kantona: Lukavac, Srebrenik i Gračanica. Oko samog vrha smještena su:
* naselja Berkovica, Gnojnica, Kruševica, Dobošnica, Prline, Šikulje i Smoluća koja pripadaju općini Lukavac
*  naselja Rašljeva, Donja Orahovica i Miričina koja pripadaju općini Gračanica,
* zatim naselja Seona, Cage i Tinja koja pripadaju općini Srebrenik

1.8. Starosna dob stanovnika lokalne zajednice koja prakticira element
Zastupljeni su svi uzrasti, iako su značajnije zastupljene odrasle osobe oba spola.

1.9. Mikro lokacija na kojoj se element prakticira
Najviši vrh planine Ratiš (596 metara nadmorske visine)

1.10. Prisutnost elementa u više lokalnih zajednica
Samo Dovište na Ratišu nalazi se na tromeđi općina: Lukavac, Srebrenik i Gračanica pa su u njegovanje i očuvanje ovog elementa uključeni i stanovnici susjednih mjesta iz ove tri općine.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini tu su veoma poznata i posjećena dovišta: Ajvatovica/Prusac i Tekija na Buni kod Mostara.
Na prostoru Tuzlanskog kantona uz dovište na Ratišu tu su: Djevojačka pećina u Brateljevićima kod Kladnja, dovište Orlić  između Kalesije i Zvornika, Prisadi kod Srebrenika itd.
Na prostoru općine Lukavac  u prošlosti su bila poznata dovišta na brdu Tirinovac iznad Puračića, Poljicu-Svatovac, Vijenac.
U blizini samog dovišta na Ratišu dove su se, koliko je poznato, obavljale i na više obližnjih lokaliteta-vrhova: brdo Hotijelj (mahala Kulići, iznad Donje Orahovice), zatim lokaliteti Igrište, Teferičište i Perinovac,  dovište u selu Brničani, dovište na brdu Hurije pored Gračanice.

1.11. Opis elementa        
Na najvišem vrhu planine Ratiš koje simbolično nosi naziv Dovište od davnina se svakog ponedjeljka okupljaju vjernici islamske vjeroispovijesti, i to počev od 6.maja Jurijeva (prvi ponedjeljak u maju) pa do 2.augusta Aliđuna (prvi ponedjeljak u augustu) te  obavljaju kišne dove.

Ovo posebno mjesto i običaj, prema narodnim predanjima, seže u daleku prošlost i pretpostavlja se da ovakvi i/ili slični obredi imaju kontinuitet od preko 700 godina, što je navedeno i na tabli na ulazu u Dovšte.

Prema pisanju historičara Rusmira Djedovića „Na lokalitetu Dovište kao najvišem vrhu planine Ratiš nailazimo na primjer spajanja, odnosno sinkretizma dva vrlo česta kulta i običaja, a to su kult vrhova i molitve za kišu. Oni potiču još od predslavenskih vremena, prenose se preko slavenskih paganskih običaja, bogumilskih vjerovanja, sve do običaja i vjerovanja u islamu. Riječ je, dakle, o kontinuitetu jednog kultnog mjesta koji možemo pratiti kroz razne kulturno-civilizacijske periode, od najstarijih, pa sve do najnovijeg vremena.“

Brojne su narodne priče, anegdote, misterije i zanimljivosti vezane za ovo područje i uglavnom su prenošene i prepričavane sa koljena na koljeno. Neke govore o tome da je po završetku kišne dove počela padati kiša i to svuda okolo, a nije padala po prostoru Dovišta. Priča se i da su stanovnici okolnih mjesta po dolasku osmanlija na ove prostore insisitirali „da im ostavi njihovu nošnju i obred odlaska na Dovište“ 

Zabilježena je i priča Husejina Babajića zvanog Srce iz sela Rašljeva koji je pored Dovišta napravio spomenik palom vojniku, a potom organizovao proslavu. Nakon gradnje spomenika kiša je neprestano padala i uzrokovala poplave, pa su stanovnici od njega tražili da ukloni spomenik, što je on na kraju i uradio. Kažu da je poslije uklanjanja spomenika kiša prestala da pada. O tom događaju svjedoči i pjesma Imšira Plavšića „O proslavi na Ratiš planini i Husejnu Babajiću“. 

Dovište je smješteno na brdsko planinskom grebenu Ratiša koji se proteže pravcem istok-zapad dužine oko 15 kilometara sa nekoliko vrhova. Dovište se nalazi na tromeđi tri općine: Lukavac, Srebrenik i Gračanica. Oko samog vrha smještena su naselja:
* Berkovica, Gnojnica, Kruševica, Dobošnica, Prline  i Smoluća koja pripadaju općini Lukavac,- Rašljeva, Donja Orahovica i Miričina koja pripadaju općini Gračanica,
* Seona, Cage i Tinja koja pripadaju općini Srebrenik.

Brigu o organizaciji dova vode medžlisi: Puračić, Srebrenik i Gračanica, a  koordinaciju vrši Muftijstvo tuzlansko tako da svaki medžlis preuzima obaveze jedan mjesec, dok se početkom augusta organizira i završna dova.

Stanovnici obljižnjih mjesta su veoma vezani  za ovo mjesto i često obilaze Dovište i mimo navedenih termina. Oni na Dovište gledaju kao na posebno-sveto mjesto i ono je, da se primijetiti, uključeno u njihov identitet. Tu se vjernici često osamljuju, odmaraju od obaveza, obavljaju molitve i uče dove za razne potrebe.

Još jedna posebnost jeste da se  uobičajeno slične dove na svim poznatim dovištima obavljaju utorkom, a tradicija je da se na ovom dovištu dove obavljaju ponedjeljkom.

II. KARAKTERISTIKE ELEMENTA

2.1. Povezanost s elementima materijalne kulturne baštine
Na dovištu i u neposrednoj blizini nalaze se dva bunara sa vodom koji unatoč velikoj nadmorskoj visini nisu nikada presušili.
Na padinama Ratiša na jugo-istočnoj strani, na lokaciji Podovi (Stare Prline) nalazi se nekropola stećaka.
Sam prostor za molitve je ograđen i uređen za nesmetano obavljanje molitvi i u nepovoljnim vremenskim uslovima.

2.2. Povezanost s drugim nematerijalnim elementima
Uglavnom je povezano sa drugim vjerskim obredima

2.3. Jezik opisa elementa
Bosanski

2.4. Od kad je element prisutan u lokalnoj zajednici      
Ovaj običaj, na ovom posebnom mjestu, prema narodnim predanjima, seže u daleku prošlost i predpostavlja se da ovakvi i/ili slični obredi imaju kontinuitet od preko 700 godina, što je navedeno i tabli na ulazu u Dovište.

2.5. Opis porijekla elementa     
Prema pisanju historičara i analizirajući običaje ranijih civilizacija dolazimo do zaključka da molitve na ovom lokalitetu potiču još od predslavenskih vremena, prenose se preko slavenskih paganskih običaja, bogumilskih vjerovanja, a da su dolaskom islama na ove prostore nastavljeno njihovo obavljanje u obliku prilagođeno islamskim vjerovanjima.

III. OSOBE I INSTITUCIJE UKLJUČENE U OPIS ELEMENTA

3.1. Tim stručnjaka koji je sudjelovao u obradi podataka:
* 1. mr.sc. Hazim Osmanović magistar društveno humanističkih znanosti iz oblasti politoloških nauka
* 2. mr.sc. Rasima Smailović magistar prirodnih nauka iz oblasti biologije
* 3. Dženita Osmanović bachelor ecc
*4. Amina Gobeljić – student

3.2. Koordinator / voditelj tima:
* 1. mr.sc. Hazim Osmanović,    predsjednik udruženja UG KUD Puračić

3.3. Ostali sudionici
* 1. Zijad ef. Vehabović Glavni imam Medžlisa islamske zajednice Puračić
* 2. Mahir ef. Hodžić
*3 Mirnes ef. Mujić

3.4. Uobičajene prakse koje omogućavaju vidljivost elementa i prenošenje na mlađe generacije:
 Obredi koji se obavljaju tokom molitve

3.5. Načini prijenosa na mlađe generacije:          
Izvođenje polaznika mektebsku nastave na Dovište gdje djeca uče sureta iz Kur’ana, pobožne illahije i obavljaju podnevnu molitvu.

3.6. Organizacije / udruge / pojedinci / institucije koje sudjeluju u očuvanja elementa:
* Muftijstvo tuzlansko,
* Medžlis islamske zajednice Puračić,
* Medžlis islamske zajednice Srebrenik i Medžlis islamske zajednice Gračanica,
* mještani susjednih naselja: Gnojnica, Kruševica, Cage i Rašljeva.

IV. PRIKUPLJANJE PODATAKA I IZRADA POPISA

4.1. Tim koji je radio na prikupljanju podataka:          
* 1. mr.sc. Hazim osmanović – voditelj tim
* 2. mr.sc. Rasima Smailović – zamjenik voditelja
* 3. Dženita Osmanović – član tima
* 4. Amina Gobeljić – član tima
* 5. Damir ef. Babajić maj-august 2009.godine
* 6. Mirnes ef. Mujić 2020-21.godine

4.2. Ograničenja, ukoliko postoje, u korištenju prikupljenih podataka  
Uz obavezno navođenje izvora

4.3. Datum unosa podataka u popis      
11.12.2021.godine