I. OSNOVNI OPIS ELEMENTA
1.1. Naziv elementa
PURAČKA ĆASKA – UMIJEĆE PRIPREMANJA I SLUŽENJA
1.2. Vrsta elementa
Običaji – Tradicionalna narodna jela/gastrokultura




1.3. Naziv lokalne zajednica koja baštini / nasljeđuje element:
Stanovništvo naselja Puračić
1.4. Fizička lokacija
Puračić, Općina Lukavac, Tuzlanski kanton, BiH
1.5. Prigode u kojima se element prikazuje / prakticira
Priprema i posluživanje ćaske vrši se samo u posebnim prilikama i posebnim gostima: porodičnim ručkovima, mevludima, za ishranu tokom mjeseca ramazana za olakšanje dnevnog posta, svadbeni pohodi, radnicima kod težih fizičkih poslova, na sijelima…
1.6. Vrijeme tokom godine kad se element prikazuje / prakticira
Tokom cijele godine
1.7. Grupa stanovnika lokalne zajednice koja element baštini / prakticira / je dobila u nasljeđe
Stanovništvo naselja Puračić
1.8. Starosna dob stanovnika lokalne zajednice koja prakticira element
Odrasle osobe i omladina
1.9. Mikro lokacija na kojoj se element prakticira
Puračić
1.10. Prisutnost elementa u više lokalnih zajednica
Ne
1.11. Opis elementa
Puračka ćaska je tradicionalno jelo Puračića koje se priprema od mesa uz dodavanje mirođija u zemljanoj posudi (ćasi), a servira u malim zemljanim ćasama tzv. ćaskama po čemu je i dobilo ime „Ćaska“.
Priprema i posluživanje ćaske vrši se samo u posebnim prilikama i posebnim gostima: porodičnim ručkovima, mevludima, za ishranu tokom mjeseca ramazana za olakšanje dnevnog posta, svadbeni pohodi, radnicima kod težih fizičkih poslova, na sijelima…
Etimološki riječ ćasa potiče iz turskog jezika (kjase), umanjeno ćasica dok se u ovom kraju za malu ćasu ustalio naziv ćaska i odnosi se na malu zemljanu posudu (ćasicu) koja ima i specifičan oblik u vidu male zemljane pršulje.
Za pripremu ovog jela koristi se juneće masnije meso od prednjeg dijela govečeta, crveni i bijeli luk, kao i razne mirođije. Priprema se tako da se na dno zemljane ćase stavi sitno izrezan crveni luk, suhi začini, biber i lovorov list, na to se dodaje meso isječeno na kockice veličine jednog zalogaja. Nakon što se poslože sve namirnice u sredinu ćase se staviti jedna cijela glavica bijelog luka, zatim se posoli i naspe voda tako da prekrije meso u ćasi. Ništa se prethodno ne prži niti se dodaje ulje ili druge masnoće, dovoljna je masnoća od mesa.
Ćasa se stavi na šporet da prokuha, a potom se smanjuje temperatura ili odmiče u stranu šporeta da se krčka na laganoj vatri. Pri kraju kuhanja dodaju se klinčići (po želji). Kada je meso dobro skuhano, ćasa se stavi u rernu da se zapeče, kako bi komadići mesa koji vire iz ćase dobili rumenu boju, kao i stvorila tanka korica. Inače vrijeme trajanja pripreme jedne ćaske je po nekoliko sati i što se ćaska duže krčka to je ukusnija.
Servira se u vrele male ćase-ćaske i služi vrela da vri, konzumira se uz pekarske lepine, a po želji kao prilog se dodaju i ljute papričice.
Puračka ćaska je gastronomski specijalitet Puračića i obavezno se priprema za posebne prilike i posebne goste, a može se naći i na jelovniku restorana u Puračiću. U kućnim uslovima ćaska se priprema u zemljanoj ćasi – veličina zavisi od željene količine koju pripremamo i od same prilike odnosno broja gostiju. Puračaci zato u svojim kuhinjama osim malih ćaski imaju i razne veličine ćasa koje koriste za pripremu za svoje goste. U restoranima se pripremaju veće količine (obično za jedan dan). Neki restorani su imali i svoju mini pekaru na drvo, pa su ćaske pripremali u malim ćaskama i pekli u pekari. Iste bi nakon pripreme držali na toplom režimu i nakon narudžbe bi ih zagrijali do vrenja i takve servirali.
Još jedna posebnost ovog specijaliteta jeste da je ćaska više od jela, može se reći da ona predstavlja i način života, lagano bez žurbe se priprema, ali isto tako se konzumira. Zemljana posuda, u kojoj se ćaska servira, kada se zagrije do vrenja dugo drži toplotu tako da se ćaska jede polako, bez žurbe i sa ćejfom da se osjete svi njeni mirisi i okusi.
** Godina nastanka: 2015.
** Izvor: Youtube kanal – KUD Puračić
** Godina nastanka: 2020.
** Izvor: Youtube kanal – KUD Puračić
II. KARAKTERISTIKE ELEMENTA
2.1. Povezanost s elementima materijalne kulturne baštine / nasljeđa
Povezanost materijalnih elemenata se ogleda u činjenici da je Puračić u prošlosti još od osmanskog perioda, bio razvijeno trgovačko središte uz puno zanatskih i obrtničkih radionica, kao i razvijenu poljoprivredu i stočarstvo. Takođe je između ostalih brojnih zanata bilo razvijeno grnčarstvo – proizvodnja zemljanog suđa za potrebe domaćinstva, koje se osim u Puračiću prodavalo i šire po pijacama i vašarima.
„Puračka ćaska“ uključuje cijeli lanac vrijednosti koji počinje u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji (meso, povrće i začini), zatim starim zanatima kao što je proizvodnje grnčarije, klasičnim kulinarskim vještima (u narodu poznate osobe „aščije“), te serviranjima jela i njihovim konzumiranjima uz tradicionalne običaje.
U Puračiću je bilo dosta kafana i aščinica u kojima se pripremala hrana za putnike namjernike i brojne posjetioce. Kao trgovački centar bio je dosta posjećen i posjetioci iz susjednih mjesta su tu dolazili u kupovinu posebno na sedmičnu pijacu i godišnji vašer.
Uvođenju ćaske u ishranu uz mesare, pogodovao je razvoj grnčarstva i pravljenje ovih malih zemljanih posuda, značajniji broj imućnijih porodica koje su mogle priuštiti jelo od samog mesa, dok su drugi uglavnom pripremali jela sa dodavanjem povrća itd.
Kada je u pitanju grnčarstvo, posebnost ćaske se ogleda u njenom specifičnom izgledu i veličini (zapremini) i jedino se nalaze i koriste u ovom kraju, što pokazuju izjave i današnjih grnčara „da ćaske mogu prodati samo u Puračiću“.
Sedmične pijace koje su okupljale naroda iz drugih općina, kao i godišnji vašar koji je bio i ostao jedna od najmasovnijih narodnih manifestacija u Bosni i Hercegovini, pogodovali su uvođenjem ćaske u ponudu ugostitelja-aščija. Tako je u Puračiću ostala praksa da se srijedom naveče pripremaju ćaske za četvrtak-pazarni dan.
Pekarstvo je također pogodovalo razvoju i očuvanju ovog nematerijalnog elementa kroz pripremu pečenje ćaski u pekarama, čak su neke aščinice imale vlastite pekare na drvo u kojima su pripremali ćaske, drugi vid povezanosti jeste da se ćaska uobičajeno služi uz pekarske lepine. Prema kazivanju starijih stanovnika Puračića, njihova prva socijacija kada se spomene ćaska jeste da je Čaršija (središte Puračića) mirisala na ćasku iz brojnih koje su tada radile, a samo u centru Puračića radile su četiri pekare.
2.2. Povezanost s drugim nematerijalnim elementima
Povezanost nematerijalnih elemenata ogleda se kroz običaje i narodna okupljanja bilo to u kući u posebnim prilikama, tako i prilikom javnih narodnih okupljanja: pijace i vašare kao i razne vrste veselja, kada je pojačana prodaja časke u ugostiteljskim objektima.
Zadnjih 10 godina kroz KUD „Puračić“ intenzivno radi na očuvanju i promoviranju ovog gastro specijalitetaposebno kroz: „Dane ćaske“ internacionalni festival folklora i „Puračko ćaskanje“- gastro manifestaciju, kao i druge izložbe tradicionalnih jela i razne televizijske emisije.
2.3. Jezik opisa elementa
Bosanski
2.4. Od kad je element prisutan u lokalnoj zajednici
Prema saznanjima članova tima ćaska je sa svim njenim posebnostima pripreme i služenja uvedena u ishranu polovinom 19. stoljeća, a možda i ranije.
2.5. Opis porijekla elementa
Pisane tragove o uvođenju ćaske u sofru na prostorima Puračića je teže pronaći, ali se prema pričama suvremnika ljudi koji su u devetoj deceniji svog života koji tvrde da je ćaska u Puračiću bila već uvriježena prije njih i da je bila prisutna kod imućnijih puračaka ali u aščinicama kao specijalitet.
Drugo, kroz analizu historičara i povezanost nabrojanih materijalnih i drugih nematerijalnih elemenata dolazi se do zaključka da je ćaska vjerovatno ušla u ishranu u periodu intenzivnog razvoja Puračića kao trgovačkog središta.
Obzirom da i etimološki riječ ćasa potiče iz turskog jezika (kjase), umanjeno ćasica, dok se u ovom kraju za malu ćasu ustalio naziv ćaska i odnosi se na malu zemljanu posudu (ćasicu) koja ima i specifičan oblik u vidu male zemljane pršulje.
Porijeklo se vezuje za razvoj mesarstva, grnčarstva, trgovine i aščijstva, kao i početak sedmičnih pijaca i godišnjih pijaca-vašera koji su predstavljali masovnija okupljanja i dolazak posjetilaca: trgovaca i kupaca iz drugih krajeva Bosne i Hercegovine pa i okruženja.
Prethodno navedeno ide u prilog tvrdnji da je ćaska sa svim njenim posebnostima pripreme i služenja uvedena u ishranu polovinom polovinom 19. Stoljeća, a možda i ranije.
III. OSOBE I INSTITUCIJE UKLJUČENE U OPIS ELEMENTA
3.1. Tim stručnjaka koji je sudjelovao u obradi podataka na terenu:
* 1. mr.sc. Hazim Osmanović magistar društveno humanističkih znanosti iz oblasti politoloških nauka
* 2. prof dr. Midhat Jašić profesor nutricionizma i prehrambenih tehnologija na univerzitetu u Tuzli
* 3. dr.sc. Semir Hadžimusić
* 4. mr.sc. Rasima Smailović magistar prirodnih nauka iz oblasti biologije
* 5. Dženita Osmanović bachelor ecc
* 6. Amina Gobeljić – student
3.2. Koordinator / voditelj tima:
* mr.sc. Hazim Osmanović
3.3. Ostali sudionici
** 1. Porodična domaćinstva
** 2. UG KUD „Puračić“ – sekcija žena kroz očuvanje i promoviranje
** 3. Etno soba „Puračka sehara“ – zavičajni muzej Puračića
** 4. Restorani na prostoru Puračića
3.4. Uobičajene prakse koje omogućavaju vidljivost elementa i njegovo prenošenje na mlađe generacije
Oslanjanje na ljude kao glavnim akterima u prenošenju tradicije na mlađe generacije.
3.5. Načini prijenosa
Prijenos recepture i načina pripremanja jela vrši se usmenim prenošenjem unutar porodica sa generacije na generaciju (sa koljenana koljeno), zatim putem pisanog materijala (primjer knjiga tradicionalnih jela „Puračka sofra“u kojoj ćaska i ćaskanje zauzimaju posebno mjesto). Primjena informacionih tehnologija tj. proces digitalizacije omogućio je brz i jednostavan pristup podacima, ali i olakšao njihovo pretraživanje, ali i promociju.
3.6. Organizacije / udruge / institucije koje sudjeluju u očuvanja elementa
*1. UG KUD Puračić
IV. PRIKUPLJANJE PODATAKA I IZRADA POPISA
4.1. Tim koji je radio na kompletiranju prikupljenih podataka i završnoj obradio u Puračiću:
* 1. mr.sc. Hazim osmanović – voditelj tim
* 2. mr.sc. Rasima Smailović – zamjenik voditelja
* 3. Dženita Osmanović – član tima
* 4. Amina Gobeljić – član tima
4.2. Ograničenja, ukoliko postoje, u korištenju prikupljenih podataka
Dostupni podaci na ovoj stranici mogu se koristiti isključivo za neprofitabilne aktivnost, uz obavezno navođenje izvora i članova tima koji su ih prikupljali.
4.3. Datum unosa podataka u popis
11.12.2021.godine
