I. OSNOVNI OPIS ELEMENTA
1.1. Naziv elementa
Bilska misa.
1.2. Vrsta elementa
Običaji, obredi i svečanosti
1.3. Naziv lokalne zajednice
Na ovom lokalitetu tradicionalno se okuplja katoličko stanovništvo širokobrijeških sela Župe Mostarski Gradac Grabove Drage, Gornjeg Graca, Prova, Dobriča, Donjeg Graca, Gostuše i mostarskih sela Goranaca, Pologa, Bogodola kao i prigradskih mostarskih naselja Ilića i Cima. Ovo mjesto i svečanost pohode i stanovnici ostalih sela ova dva grada a i mnogih drugih hercegovačkih mjesta u koje se posebno ubraja područje Brotnja (Čitluka).
Slični običaji spomena na tajna misišta održana do danas zabilježena su na lokalitetima: Pećina-katedrala u Bukovici kod Tomislavgrada, Misa za čobane na Vlašiću i druge.
1.4. Fizička lokacija
Misište na Bilima predio brda Velike Bile u Grabovoj Dragi u općini Široki Brijeg.
1.5. Prigode u kojima se element prikazuje / prakticira
Jednom godišnje početkom srpnja nakon završetka blagoslova polja u Župi Mostarski Gradac.
1.6. Vrijeme tokom godine kad se element prikazuje / prakticira
Bilska misa se održava početkom srpnja nakon završetka blagoslova polja u Župi Mostarski Gradac.
1.7. Grupa stanovnika lokalne zajednice koja element baštini
Stanovništvo širokobrijeških sela Župe Mostarski Gradac Grabove Drage, Gornjeg Graca, Prova, Dobriča, Donjeg Graca, Gostuše i mostarskih sela Goranaca, Pologa, Bogodola kao i prigradskih mostarskih naselja Ilića i Cima.
1.8. Starosna dob stanovnika lokalne zajednice koja prakticira element
Na Bilsku misu dolaze posjetitelji svih starosnih uzrasta.
1.9. Mikro lokacija na kojoj se element prakticira
Predio širokobrišekog brda Velike Bile u selu Grabova Draga poznat kao Misište na Bilima.
1.10. Prisutnost elementa u više lokalnih zajednica
Bilsku misu baštine stanovnici širokobrijeških sela Župe Mostarski Gradac Grabove Drage, Gornjeg Graca, Prova, Dobriča, Donjeg Graca, Gostuše i mostarskih sela Goranaca, Pologa, Bogodola kao i prigradskih mostarskih naselja Ilića i Cima.
1.11. Kratak opis elementa
Bilska misa kao pučka običaj ili svečanost u ovom kraju ima posebnu važnost.Proslava se održava u širokobriješkom mjestu Grabova Draga, na predjelu brda Velike Bile zvanom Misište na Bilima. Tu se nalazi mala udolina u kojoj je sagrađena kapelica sa zvonikom. Bilska misa se održava početkom srpnja nakon završetka blagoslova polja u Župi Mostarski Gradac.
Proslava započinje blagoslovom, ophodom i misnim slavljem. Slijedi užina uz tradicijske poslastice koje pripremaju prisutne domaćice. Nakon užine u udolini pored kapelice plešu se tradicijski plesovi trusa, taraban i proleta kao i kolanje uz pjevanje i biranje. Svira se na tradicijskim glazbalima diplama i dvojnicama. Pjevaju se tradicijske pjesme ganga, bećarac i brojkavica. Često se čuje i putničko pjevanje kao i pjevanje uz gusle. Preko puta Misišta na Bilima, uz staru čatrnju, mladići se natječu u tradicijskim sportovima, i to u bacanju kamena s ramena i potezanju klipa.
Za Bilsku misu posebno je vezana gurmanska poslastica cicvara koja se pravi od domaćeg sira, domaćeg maslaca i brašna. Na ovu pučku proslavu dolazili su i vinari iz Brotnja, koji su na konjima dopremali vino u mišinama, mjehovima, i prodavali ga u drvenim bukarama.
Sudjelovanje u događanjima na Bilskoj misi izravno baštine članovi HKD-a Vrila kao i mještani okolnih mjesta oko lokaliteta Misišta na Bilima.
Pučka predaja kaže kako je, u vrijeme osmanske okupacije (1463.-1878.), kada su sve crkve porušene ili pretvorene u džamije a katolički obredi zabranjeni, za vjernike od strane fratara koji su dolazili iz pograničnih krajeva organizirani tajni obredi: Misa, krštenja, pričesti i vjenčanja po skrovitim mjestima. Takvo je Misište na Bilima iznad Mostara.
Radi se o udolini usred vrleti planinskog bespuća. U dolini je podignuta minijaturna kamena kapelica, a oko udoline kameni suhozid. Okolo je sačuvano nekoliko dubova i košćela u sredini, čija krošnja zaklanja kapelicu. Konfiguracija terena odbija zvuk i vraća ga u sredinu doline, tako da se ni iz bliže okoline ne čuje velika buka niti je moguće što vidjeti. Kako daleko uokolo nema visokog raslinja, mali broj ljudi skriven iza stijena je lako mogao na vrijeme uočiti neželjene posjetitelje. Zato je ova udolina odabrana za ove potrebe naroda.
Neki spominju vezu običaja okupljanja puka upravo na ovaj dan sa godišnjim kretanjima stoke na planine radi ispaše, datirajući korijene običaja znatno ranije.
Materijalni tragovi su kameni suhozid oko Misišta i minijaturna kamena kapelica. Od pokretne materijalne baštine u muzeju Gorica Livno nalazi se lijep oltarni triptih koji, kada se preklopi sa slikama prema unutra, izgleda kao neugledna onodobna putna škrinjica od ručno obrađenog drveta. Upravo s takvim oltarom fratri su dolazili u određeni dan u godini na ovako skrovita mjesta i krišom obavljali sve vjerske obrede za narod. Noćili bi kod provjerenih osoba. Kako se djeca slučajno ne bi odala, gosta su ukućani zvali ujakom. I danas se zadržao naziv „ujaci“ za redovnike-franjevce u nekim dijelovima BiH.
Opis običaja
Već subotom su kretale grupice ili pojedinci pješice iz svih pravaca prema Misištu na Bilima: od Brotnja (danas Čitluk i okolina), svih sela oko Mostarskog Blata i Širokog Brijega; Grabove Drage, Dobriča, Graca, Gostuše, Crnča, kao i okolice sadašnejg Grada Mostara, sela Pologa, zatim Ladine, Goranaca i Vrdi prema Bilima. Poneko iz udaljenijih mjesta bi prenoćio u stanovima- kamenim stočarskim kolibama na Bilima, i ujutro nastavio put. U nedjeljno jutro bi se napunilo Misište narodom.Prema vrhu udoline, iza kamene ograde ispod dubova povezali bi konje i istovarili svoje proizvode: vino u mješinama, suhe smokve i ćupter iz Brotnja, rane kruške i jabuke „petrovke“ iz Drežnice, sir, kajmak i cicvaru sa Čabulje.
Druge trgovine nije bilo. Svi su misari nosili torbe sa hranom. Po završetku Mise i vjerskih obreda šire obitelji bi posjedale u krugove- „tole“ na kamenje ili ledinu. U sredinu bi postavili hranu koju su donijeli u torbama. Dodatno, kupila bi se koja kotla ili bukara vina, voćka ili ćupter djeci. Uz zajednički ručak bi se pričalo, osobito oni koji se dugo nisu vidjeli. Nazdravljalo se rodbini i prijateljima iz drugih krugova. Razgovaralo se i pjesmom, natpjevavanjem između krugova. Zatim bi mladi počeli kolo, pjesma, svirka i igra bi trajala do kasne večeri. Bilo je i natjecanja u bacanju kamena s ramena, skoku udalj, potezanja klipa i slična nadmatanja mladića u snazi i spretnosti.
Običaj je održan do danas u spomen na te dane. Danas nema zabrana okupljanja, a do Misišta je izgrađen put. Povodom obilježavanja 500. obljetnice od prvog pisanog spomena Misišta (1989.), kamena ograda je uređena i sagrađena kamena kapelica sa zvonikom, uz pomoć donacija mještana. Stara, minijaturna kapelica je ostavljena za uspomenu, pored nove. Stari dubovi se redovito održavaju. Prvu nedjelju u srpnju, nakon Mise narod se veseli spontano, pjeva, svira i pleše. Ovdje dolaze članovi KUD-ova iz svih okolnih mjesta, često grupe u narodnoj nošnji. Čuje se ganga, bećarac, brojka, sviraju diple i usna harmonika, igra se trusa, taraban i trojanac. Župni zborovi donose i nove zvuke i glazbala. Radost susreta i ponos dijeljenja tradicije očita je na svim licima, jednaka kao i stoljećima ranije.
II. KARAKTERISTIKE ELEMENTA
2.1. Povezanost s elementima materijalne kulturne baštine / nasljeđa
Oko Bilskog misišta izvorno je bio postavljen suhozid a kasnije je odnovljen i konstrukcijski pojačan žbukom.
U doli Bilskog Misišta nalazi se Stara kapelica. Na ulazu se nalazi grob čobanice nesretno nastradale od udara groma. Na obroncima dole nalazi se nekoliko starih hrastova.
2.2. Povezanost s drugim nematerijalnim elementima
Na Bilskoj misi redovito su prisutna i razna tradicisjka pjevanja, plesovi i glazbala. Od tradicisjkih pjevanja čuju se muška i ženska ganaga, bećarac, brojkavica, putnička pjesma, pjevanje uz gusle. Od tradicijskih plesova prisutna je trusa, kolanje i proleta. Od tradicisjkih glazbala posjetitelji najčešće uživaju u zvuku dipala, usne harmonike, dvojnica i gusala.
2.3. Jezik opisa elementa
Hrvatski jezik.
2.4. Od kad je element prisutan u lokalnoj zajednici
Od sredine petnaestog stoljeća.
2.5. Opis porijekla elementa
Okupljanje na Misištu na Bilima, održavanje misnog slavlja i kasnijeg druženja i narodnog veselja, stanovništvo ovog kraja nastojalo je doskočiti osmanskoj zabrani održavanja misnih slavlja i podjeli katoličkih sakaramenta.
III. OSOBE I INSTITUCIJE UKLJUČENE U OPIS ELEMENTA
3.1. Tim eksperata koji je sudjelovao u obradi podataka:
*1. Vlado Bošnjak, voditelj tima u Širokom Brijegu,
*2. Vlado Bošnjak, zamjenik voditelja tima u Širokom Brijegu,
*3. Marinko Jurić, HKUD Sv. Ante Cim iz Mostara,
*4. Ana Češkić, KUD Mokro iz Širokog Brijega,
*5. Damir Mandarić, HKUD Sv. Marko Vionica iz Čitluka,
*6. Anka Raič, NS CIOFF-a BiH,
*7. Toni Marić, Društvo za DTKB,
*8. Miroslav Šilić, HKZ u FBiH,
3.2. Koordinator / voditelj tima:
* Vlado Bošnjak , predsjednik HKD Vrila, voditelj tima
* Vlado Marić, umjetnički voditelj HKD Vrila, zamjenik voditelja tima
3.3. Ostali sudionici
Članovi HKD Vrila iz Širokog Brijega,
HKUD Sv. Ante Cim iz Mostar,
HKUD Sv. Marko Vionica uz Čitluka.
3.4. Uobičajene prakse koje omogućavaju vidljivost elementa i njegovo prenošenje na mlađe generacije
Redovito okupljanje i održavanje svečanosti.
3.5. Načini prijenosa na mlađe generacije
Redovito posjećivanje
3.6. Organizacije / udruge / pojedinci / institucije koje sudjeluju u očuvanja elementa
*1. Župljani širokobriješke Župe Mostarski Gradac,
*2. HKD Vrila iz Širokog Brijega,
*3. Župljani mostarske Župe Goranci,
*3. HKUD Sv. Ante Cim iz Mostara,
IV. PRIKUPLJANJE PODATAKA I IZRADA POPISA
4.1. Tim koji je radio na prikupljanju podataka:
*1. Vlado Bošnjak, voditelj tima u Širokom Brijegu,
*2. Vlado Bošnjak, zamjenik voditelja tima u Širokom Brijegu,
*3. Joško Kraljević,
*4. Josipa Marić,
*5. Ana Marić,
*6. Julija Marić,
*7. Zdravka Marić,
*8. Josipa Kraljević,
*9. Dragan Naletilić,
*10. Dinko Marić,
*11. Franjo Marić,
*12. Marinko Jurić,
*13. Ana Češkić,
*14. Damir Mandarić.
4.2. Ograničenja, ukoliko postoje, u korištenju prikupljenih podataka
Materijali sa ove stranice mogu se korsititi u neproitabilne svrhe.
4.3. Datum dovršetka obrade podataka
23.12.2021.
