Utjecaja Covid 19 pandemije na očuvanje elemenata ICH u 2021. godini.
UTICAJ PANDEMIJE COVID-19 NA PRAKTICIRANJE POJEDINIH ELEMENATA NEMATERIJALNE KULTURNE BAŠTINE I PRIJENOS NA MLADE -ISKUSTVA IZ LOKALNIH ZAJEDNICA
U okviru pilot projekta „Digitalizacija i očuvanje elemenata nematerijalne kulturne baštine 2021.“ -Projekt UNESCO-a ojeg provodi Društvo za DTKB Široki Brijeg u partnerstvu sa CIOFF®BiH
U okviru projekta posebnu pažnju posvetili smo istraživanju o kriznim situacijama kao što je pandemija COVID-19 i utjecaju na očuvanje elemenata ICH.
Kroz seminare za lokalne zajednice pojasnili smo važnost kontinuiteta u prijenosu ICH za njihovo očuvanje i razgovarali o primjerima u praksi koji su bili dobar odgovor na izazove. Nakon toga smo osmislili upitnike putem kojih su lokalni timovi prikupljali podatke o iskustvima nositelja i prenositelja ICH na svom području i odgovoru lokalnih zajednica na krizu u smislu očuvanja ICH, tako da su donosili podatke o svakom elementu ICH prisutnom na njihovom području.
Lokalni timovi su popunjene upitnike dostavili voditeljima projekta.
Na temelju tih podataka donosimo ovo izvješće.
- Tradicionalne manifestacije koje se održavaju povodom vjerskih blagdana (više dovišta u Puračiću i široj okolini -muslimani; Đurđevdan i Velika Gospojina u Derventi-pravoslavci, Ivandanski svitnjaci, Velika Gospa i sv. Ante u Širokom Brijegu-katolici) , ili na temelju pučkih vjerovanja i legendi ili tardicijskih godišnjih ratarskih i stočarskih aktivnosti (Dovišta Ratiš i druga –prizivanje kiše, Purački vašer; Gospojinski vašar u Derventi; Bilska misa i Orovnik u okolini Širokog Brijega) su manifestacije koje imaju višestoljetni kontinuitet i u okviru kojih se okuplja veliki broj sudionika. Pored vjerskog dijela unutar svakog obreda koji je pod kontrolom lokalne vjerske zajednice, ove manifestacije su mjesta susreta, prezentacije i promocije tradicijskih rukotvorina, tradicijskih jela, običajnih ceremonija te tradicijskih pjesama, plesa, nošnje- ukratko mjesta gdje se svi elementi tradicijske kulture mogu vidjeti, čuti, osjetiti, okusiti i mirisati. Ove manifestacije su srž kulturnog identiteta lokalnih zajednica.
U vrijeme pandemije, poštujući mjere zaštite, vjerski dio manifestacija je putem nadležnih vjerskih organizacija prilagođen propisanom broju sudionika, dužini trajanja obreda, distanci, nošenju maski itd. Tako je broj sudionika drastično umanjen. Pučke veselice i okupljanja koja su važna sastavnica ovih manifestacija nema odgovornu osobu niti imenovanog organizatora. One se odvijaju spontano, nema poziva niti programa. Zato propisane mjere nisu imale odgovornu osobu za provođenje. Ipak je broj sudionika, a time i programa koji se spontano izvode (pjesme, glazba, ples, tradicijska jela, tržnice rukotvorina itd.), višestruko umanjen. Manifestacije sa tradicionalno osobito velikim brojem sudionika, kao što je Purački vašer koji se održao u kontinuitetu 160 godina je zabranjen 2021.
- Tradicijsko pjevanje, sviranje, ples i druge tradicijske izvedbene umjetnosti koje su se prenosile unutar obitelji s koljena na koljeno, radi promjene u broju članova obitelji i načina življenja na ovim prostorima već decenijama se prenose na nove generacije kroz rad udruga – kulturno umjetničkih društava (abv. KUD).
Rad KUD ova u uvjetima pandemije znatno je otežan, u nekim segmentima i potpuno onemogućen zabranama druženja radi spriječavanja širenja pandemije. Odgovori udruga na ove izazove pokazao je domišljatost i sposobnost brze prilagodbe. Veliki broj udruga je, koristeći nove tehnologije i društvene mreže, organizirao učenje na daljinu. Za učenje pjevanja i sviranja korišteni su audio materijali snimljeni prije pandemije. Bilo je primjera učenja tradicijskog pjevanja u prirodi, na osamljenim mjestima, za male pjevačke grupe. Ovakav način rada pomaže da se nit prijenosa tradicije potpuno ne prekine, ali ne može u potpunosti nadoknaditi druženje i dijeljenje tradicije, što je osnov ovih elemenata ICH.
- Tradicijska jela, osobito ona koja se spremaju i služe obavezno uz posebne prigode, radi redukcije ili otkazivanja tih manifestacija u vrijeme pandemije izgubila su svoje mjesto u zajednici. Vještina spremanja i služenja ovih jela prenosila se uglavnom u obiteljima. U zadnjih par decenija, prepoznajući njihov značaj za ukupne manifestacije, udruge i festivali folklora u okviru svojih programa organizirale su radionice za pripremanje tih jela te degustacije istih na festivalima.
Odgovor lokalnih zajednica na ovaj izazov, po prikupljenim podatcima, bio je raznolik. Neke su udruge organizirale pripremanja tradicijskih jela i degustacije u okviru manifestacija koje su održane u reduciranom obliku. KUDM Bosiljak Derventa je organizirao radionice i degustacije tradicijskih jela u okviru CIOFF-ovog međunarodnog festivala folklora „Bosiljkovanje 2021.“. KUD Puračić je organizirao „sijela uz ćeteniju“ –večernja druženja u zimskom periodu, uz ples, pjesmu i pripremanje i degustaciju tradicionalne slastice- ćetenije.
Posebno vrijedan pozitivan primjer očuvanja ovih vještina u vrijeme pandemije dala je udruga KUD Puračić. U toj zajednici (Muslimani) običaj je da se nakon cjelodnevnog posta u mjesecu Ramazanu obitelj u vrijeme večernjeg obroka okuplja na zajednički obrok. Pri služenju jela posebna se pažnja pridaje redoslijedu posluživanja po vrstama jela i pića, koja će nakon posta kako utjecati na organizam itd. Kako bi očuvali i stare recepte i način služenja, KUD Puračić je u svom posebno uređenom prostoru u stilu stare bosanske kuće „Puračka sehara“ organizirao snimanje serije TV emisija pod nazivom „Ramazanska sofra“ u kojima su spremali i služili jela na tradicionalan način. Snimljeno je ukupno 54 tradicionalnih jela za TV Tatabrada iz Srebrenika i nekoliko emisija za RTV Tuzlanskog kantona. Emisije su objavljene na njihovim TV i youtube kanalima. Ove emisije su izazvale veliku gledanost pri čemu su neka jela imala i preko pola miliona pregleda. Pored toga, veliki broj gledatelja tražio je kontakte sa udrugom, recepte i sl., te je stvorena velika mreža istog naziva.
- Tradicijski zanati u uvjetima pandemije nisu izgubili na svom značaju. Naprotiv, bavljenje rukotvorinama kao što su vez, tkanje, pletenje, drvorezbarstvo, izrada keramike i tradicijskih glazbenih instrumenata, pletenje predmeta od pruća i sl., djeluje umirujuće. Mjere za spriječavanje širenja pandemije uključivale su restrikciju kontakata među ljudima, gubljenje radnih mjesta i ponekad dragih osoba, školu na daljinu i stalne loše vijesti, što je izazvalo ozbiljne psihičke smetnje kod većeg broja ljudi. Višak slobodnog vremena mnogi su provodili u izradi rukotvorina koja im je djelovala kao psihoterapija.
- Travari, narodna medicina: PandemijaCovid 19 i nepoznanice oko načina liječenja, nedostatak adekvatnih lijekova i težište na jačanju imuniteta doprinijela je značajno za uključenje narodne medicine i narodnih lijekova za jačanje imuniteta. Poraslo je interesovanje za upoznavanje sa biljkama i njihovim ljekovitim svojstvima, kao i djelotvornosti, to je povećalo ubiranje i korištenje tih biljaka u jačanju imuniteta u doba pandemije.
- Festivali folklora kao mjesta dijeljenja tradicijske kulture i alat za povećanje vidljivosti i dostupnosti ICH:
Festivali folklora se nisu mogli organizirati u onom obliku i broju u kakvom su se održavali prije pandemije, upravo zbog ograničavajućih mjera zabrane okupljanja i preporuka od strane Kriznog stožera. Većina je otkazana ili odgođena. Ipak je KUDM Bosiljak u periodu ovog izvješća uspio organizirati međunarodni festival folklora „Bosiljkovanje 2021.“, sa svim sadržajima uz nešto izmjenjen program, prilagođen zahtjevima mjera protiv širenja pandemije. Treba posebno naglasiti ulogu KUDM Bosiljak u prijenosu tradicije na najmlađe kroz sve svoje programe kao i dan u okviru festivala „Bosiljkovanje“ koji je u cijelosti posvećen dječijim programima. Festival „Večer folklora Vionica 2021.“ održan je u reduciranom obliku.Tradicionalna manifestacija u Širokom Brijegu održana je online, na način da su predstavnici udruge na otvorenom izvodili običajne ceremojije uz ples i pjesmu i osigurali prijenos za publiku putem youtube kanala. Festival „Dani ćaske Puračić“ nije održan u smislu CIOFF® pravila. Umjesto toga organizirani su susreti folklornih društava sa programima tokom 4 vikenda u julu/srpnju.
U pogledu očuvanja networka folklornih udruga i organizatora festivala folklora kako u BiH tako i međunarodnih mreža, osmišljene su brojne platforme putem kojih su održani „online radionice i festivali folklora“ . Udruge iz tri ogledne lokalne zajednice su organizirale takve manifestacije i sudjelovale u takvim manifestacijama. Najmasovnija takva manifestacija u kojoj su sudjelovali je „Folklore Marathon 2021.“ –cjelodnevni program folklornih radionica na globalnoj razini, u organizaciji CIOFF®.
Zaključci:
-Nematerijalna kulturna baština je živa tradicija, koja živi u osobama koje je prakticiraju i prenose, uz važnu sastavnicu publike, onih koji to vole i podržavaju uživajući svoju tradiciju. Ona je društveni fenomen. Zato je pretrpjela najveću štetu od mjera ograničavanja kretanja i druženja radi spriječavanja širenja pandemije.
-Udruge koje se bave očuvanjem kulturne baštine pokazale su svoju domišljatost i kreativnost kroz brojne inicijative za održavanje kontinuiteta prijenosa i promocije tradicije u kriznoj situaciji.
-Zapažena je sporost i neosjetljivost državnih organa u odgovoru na kriznu situaciju. Uglavnom nisu prepoznali opasnost za očuvanje ICH koju je uzrokovala pandemija, te nisu podržali opisane inicijative nevladinog sektora.
-Premda predmet ovog istraživanja nije bio utjecaj demografskih kretanja na očuvanje ICH važno je spomenuti dva momenta koji se uočavaju i u ovom istraživanju.
Prvo je odlazak mladih iz manjih sredina u veće gradove ili u inozemstvo radi nastavka školovanja (nakon 18 godine života) i iseljavanje obitelji u razvijenije države radi ekonomskih razloga.
Drugi je utjecaj ratnih dejstava (1992.-1995.) na ovim prostorima u smislu raseljavanja i odvajanja od prostora s kojima je ICH povezan kao i devastiranja takvih prostora, a osobito velikim demografskim gubitcima i višegodišnjim prekidom prijenosa ICH.
Ovakvi utjecaji nisu karakteristični samo za ovaj je prostor. Zato smatramo da su ova istraživanja i pronalaženje pozitivnih primjera odgovora na takve izazove potrebni za procese očuvanja ICH.
Materijale pripremila:
Anka Raič – član projektnog tima